BODU, TRUJU, GRIZU: Ako ljetujete na Jadranu čuvajte se OVIH NEMANI, pojavilo se 14 vrsta, neke su JAKO OPASNE

Fuge, velike bijele psine, žutuga ljubičasta, samo su neke od pridošlica Jadranskog mora koje su opasne za ekosistem i same kupače. HAOP poziva sve da im prijave ako opaze nepoznatu vrstu.

Iako su neke bezopasne te nemaju uticaj na Jadran i njegov ekosistem, nekih se ipak treba pripaziti. To su potvrdili i iz Hrvatske agencije za okolinu i prirodu (HAOP).

”Veliki uticaj na promjene ima upravo temperatura. Sredozemno more sve više se zagrijava zbog čega se povećava broj životinja koje vole toplu vodu. Mnogo faktora utiče na trend unosa i širenja stranih vrsta, a među njima su intenzitet pomorskog prometa, turizma, ribolova, marikulture”, rekli su iz HAOP-a za portal 24 sata.hr.
aa

Dodaju kako je jako teško proceniti broj morskih vrsta, tako i novopridošlica, u Jadranu zbog nedovoljnog broja istraživanja. Stručnjaci procjenjuju da je u proteklih deset godina oko 14 novih vrsta došlo u Jadran. Neke su otrovne, poput fuge koja se ne smije konzumirati. Fuga je 2017. godine pronađena kraj Tribunja.

Prije sedmicu na samom ulazu u Jadran kod Otranta viđen je morski pas koji se približio italijanskoj obali. Iako u Jadranu imamo 29 vrsta morskih pasa, bijela psina se rijetko može vidjeti. Posljednji napad psine na čovjeka u Jadranu bio je 2008. godine kraj Visa.

morski-pas-e1471516098145

”Uglavnom se kreću u srednjem i istočnom Mediteranu. U Jadranu ih ima, a uglavnom borave u otvorenom moru jer se hrane tunom. Napadi na ljude su vrlo rijetki, a i tad je životinja vjerovatno čovjeka zamijenila tunom”, rekao je prof. dr Alen Soldo sa Katedre za studije mora u Splitu. A šta tačno dolazak novopridošlica znači za ekosistem Jadrana.

”Ako se strana vrsta prilagodi novom području i nema prirodnih neprijatelja, ona može postati invazivna. Te vrste vrlo često imaju obilježja koja im omogućavaju prednost pred drugim vrstama, kao što je intenzivno razmnožavanje, veliki broj potomaka, brz rast, sposobnost brzog širenja i sl. Širenje invazivnih vrsta može narušiti stabilnost ekosistema, uzrokovati ekonomske štete i ugroziti zdravlje ljudi”, dodaju iz HAOP-a.
aa2

Idealan primjer kako invazivne vrste mogu stvarati probleme je rebraš koji se pojavio 2005. godine u sjevernom Jadranu. Hrani se planktonom što uzrokuje nedostatak hrane za sitnu plavu ribu, a dodatno ugrožava njihovu egzistenciju jer se hrane njihovim jajašcima i ličinkama.

Na nekim mjestima potpuno mijenja sastav zajednica, a utiče i na spoljne uslove. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihovog uticaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekosisteme danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Evropi, kažu iz hrvatske Agencije za prirodu i okoliš.

Dodaju kako je stranu invazivnu vrstu gotovo nemoguće ukloniti iz staništa u koje se proširila. Naglašavaju kako je upravo zato važno rano otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivne strane vrste u ekosistemu, dok su hitne mjere kontrole širenja i uklanjanja najčešće jedine borbene mjere protiv takvih vrsta.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *